Zvučna antologija

Zvučna antologija đurđevečke književnosti multimedijalna je sastavnica filološkoga odjela budućega zavičajnog muzejskog postava Centra za kulturu Đurđevac. Antologija nudi izbor iz književnih djela pisanih đurđevečkim, kajkavskim govorom kao bitnim dijelom zavičajne nematerijalne baštine i ključnom odrednicom lokalnoga jezičnoga identiteta stanovnika Đurđevca.

Đurđevečki govor ubraja se u podravski dijalekt kajkavskoga narječja hrvatskoga jezika i samosvojan je i jedinstven kako u odnosu na govore susjednih mjesta u Podravini tako i s obzirom na sve druge hrvatske lokalne govore. Bio je predmetom nekoliko jezikoslovnih studija, no najtemeljitije i najopsežnije opisan je i zabilježen u monumentalnoj dijalektološkoj monografiji objavljenoj 2011. godine pod naslovom Opis i rječnik đurđevečkoga govora, što su je sročili đurđevečki književnik Vladimir Miholek i dr. sc. Jela Maresić, viša znanstvena suradnica iz Zavoda za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Međutim, đurđevečki je govor već nekoliko desetljeća i medij književnoga izražavanja tako da je na tom govoru objavljeno četrdesetak knjiga poezije i proze. Najplodniji autor i jedan od prvih promicatelja đurđevečkoga govora kao jezika književnosti bio je od kraja 70-ih godina 20. stoljeća Đuka Tomerlin-Picok (1926.-2010.), koji je na đurđevečkom govoru u razdoblju od 1979. do 2006. godine napisao 10 pjesničkih zbirki i 6 proznih djela.

U međuvremu i drugi đurđevečki književni stvaraoci objavljuju knjige (i) na đurđevečkom: Slavko Čamba, Vladimir Miholek, Marica Hasan, Marija Marinović-Ređep, Anđela Lenhard Antolin, Zdravko Seleš i Velimir Piškorec.

Svrha ove zvučne antologije jest dvojaka. S jedne strane, njome se želi pružiti selektivan uvid u književne opuse spomenutih autora koji pišu đurđevečkim govorom. S druge pak strane, želja nam je da se svi vi što ćete pretraživati naše stranice – bilo kao gosti Centra za kulturu Đurđevac ili pak preko svojih računala – prepustite jedinstvenoj melodiji đurđevečkoga govora te kroz predstavljene tekstove osjetite dušu i mentalitet Đurđevčana – ponosnih Picoka.